Sjećanje na žrtve iz Baćina Ispis E-mail
Ponedjeljak, 21 Listopad 2019 19:56
Share

U Baćinu, naselju na području župe Hrvatska Dubica, održana je u ponedjeljak, 21. listopada, komemoracija povodom 28. obljetnice jednog od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom koje je počinio srpski agresor za trajanja Domovinskog rata, s ciljem etničkog čišćenja tada okupiranog područja Hrvatske Dubice, Cerovljana i Baćina od preostalih Hrvata. Ubijeni su bili Hrvati, većinom stari, bolesni i nemoćni, oni najslabiji koji su ostali u svojim domovima i nakon pada Hrvatske Kostajnice i čitavog Pounja jer zbog starosti nisu mogli, a neki nisu imali niti kamo otići.

Lokalni četnici doveli su na današnji dan 1991. godine u Baćin 56 civila iz Cerovljana i Hrvatske Dubice te ih poubijali, a mrtva tijela ostavljena su nepokopana uz rijeku Unu. Tek nekoliko dana poslije su počinitelji bagerima u jame na obali pokopali posmrtne ostatke ubijenih ljudi. Ubijenih je bilo i više, čak 137, no njihova je tijela vjerojatno odnijela Una ili su premještena.

Molitvu u Baćinu kao i misu zadušnicu za sve poginule u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s domaćim župnikom preč. Željkom Jurkovićem koji je na početku i pozdravio sve okupljene.

Uz brojne vjernike, obitelji žrtava i branitelje misi i komemoraciji su nazočili izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Ante Deur, ministar branitelja i izaslanik Vlade RH Tomo Medved, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, načelnica Općine Hrvatska Dubica Ružica Karagić te članovi Hrvatskoga generalskog zbora.

U homiliji prisjećajući se nevinih žrtava biskup je rekao kako su većina od 137 ubijenih bili civili, njih 98, te se zapitao kakvi su to ljudi koji mogu ubiti tolike nedužne civile. „Čuli smo u prvom čitanju iz Knjige o Makabejcima kako je Juda, knez izraelski, poslao u Jeruzalem 2000 srebrnjaka da se prinese za poginule vojnike žrtva u hramu, jer je vjerovao u uskrsnuće mrtvih. I hvali pisac tu njegovu gestu kako je to bila sveta i pobožna misao. To nam govori kako je jedno kada vojnici vojnike napadaju na bojnom bolju, ali kada se vojska okrene protiv mirnih stanovnika neke zemlje, kao što je bilo ovdje, onda to mora biti nešto više od traženja ratne pobjede, neki veći plan. Mi znamo da je već 1941. godine postajao projekt „Homogena Srbija“ po kojem je i naš Zrin u potpunosti uništen. U tim planovima čitav ovaj kraj trebalo je pripojiti u nešto što bi se zvalo Velika Srbija i tu nije bilo mjesta za pripadnike drugih naroda, a posebno Hrvata, što je potpuno necivilizirano shvaćanje. U tim istim glavama kasnije je nastao i Memorandum SANU te se opet krenulo u rat i nije se željela prihvatiti demokratska volja naroda donesena na referendumu i na višestranačkim izborima. Plan nije bio samo da se zaustavi ta želja većinskog naroda, već je to sve opet trebalo pripojiti Velikoj Srbiji ne mareći za ljudske živote i drugi puta željelo se Hrvate odavde istrijebiti. Bogu hvala, to se nije ostvarilo ali žrtve koje je podnio naš narod i osobito ovaj kraj su strašne i vape za molitvom i sjećanjem. Upravo to mi činimo danas ovim okupljanjem“, ustvrdio je biskup.

U nastavku biskup je rekao i kako je Hrvatska prepuna mjesta kao što su Baćin, Vukovar, Ovčara, Škabrnja, Voćin. „Posebno boli nepostojanje pravne dimenzija ove cijele situacije i tu potpuno podupirem zahtjeve svih onih koji traže da se naše pravosuđe konačno pokrene i procesuira zločince, ne samo koji su počinili zločine u Vukovaru nego i u ovom našem Pounju i Banovini. Svaka pravna država treba braniti pravednost i čudno je da dopušta da oni koji su ubijali budu zaštićeni, a oni koji su branili domovinu budu progonjeni. Mir je djelo pravde i da bi se mogao izgrađivati trajni mir, potrebno je provesti pravdu“, zaključio je biskup.

 

Twitter