Biskup Košić predvodio slavlje na Svetom Duhu u Zagrebu Ispis E-mail
Srijeda, 13 Svibanj 2020 06:57
Share

Hrvatski katolički radio emitirao je u utorak 12. svibnja prijenos misnog slavlja devetog utorka iz crkve Sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu u povodu pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu.

Misno slavlje devetog utorka u povodu pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu predvodio je sisački biskup Vlado Košić, a u koncelebraciji bili su župnik župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu fra Roko Bedalov, župni vikar župe i svetišta fra Ivan Marija Lotar, odgojitelj Provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca fra Stjepan Brčina te provincijal i odgojitelj Provincije fra Josip Blažević.

Spomenuvši se sv. Antuna Padovanskog te sv. Leopolda Bogdana Mandića čija svetkovina se danas slavi, biskup Košić je u propovijedi napomenuo kako dva sveca dijele mnoge sličnosti. Povezuje ih prije svega Padova gdje su oboje djelovali i gdje se nalaze njihove relikvije, zatim činjenica što su oboje bili sinovi sv. Franje Asiškoga te najvažnije to što su oboje propovijedali Isusovo evanđelje. “Sv. Antun jedan je od najistaknutijih propovjednika Katoličke Crkve uopće (…) I sv. je Leopold zapravo propovijedao, svjedočio Isusa Krista i njegovo evanđelje, iako je imao govornu manu. Njegovi poglavari su mu omogućili i da ima mise bez propovijedi. Mogli bismo reći, poput sv. Franje, da svi trebamo o Isusu propovijedati, a ponekad i riječima. To znači da zapravo propovijedamo životom, da riječi trebaju šutjeti, a život govoriti. Tako je naučavao i sv. Antun Padovanski. Međutim, on je imao poseban dar da je mogao okupiti ljude i Riječ Božju tako protumačiti da su ga slijedili vjernici u velikom broju gdje kod bi došao”, naveo je biskup Košić.

“Sv. Leopold također je apostol, iako bez puno riječi. On je dao zavjete da život svoj posvećuje za jedinstvo svih kršćana (…) Želio je posvetiti svoj život ponovnom pronalasku izgubljenog jedinstva kršćana. Rođen je na današnji dan 1866. u Herceg Novom. Tada je to bila Hrvatska te je on iz našega naroda, ali je bio i među pravoslavnima te je želio da se naše razlike premoste, da se nadvlada raskol i da se ponovno pronađe zajedništvo u jednoj Crkvi. Njegov je apostolat bio ponizno služenje Božjem narodu u ispovjedaonici”, naveo je mons. Košić istaknuvši kako je sv. Leopold četrdeset godina u Padovi dao sate svoga života kako bi ispovijedao mnoge koji su dolazili ne uskrativši nikome vrijeme i odrješenje. “Za svakoga je imao blagu riječ. Vidio je dublje. Imao je jedan dar, karizmu pomoću koje je vidio u srce onih koji su se došli ispovijedati”, rekao je biskup.

“Ove godine izostale su velike uskrsne ispovijedi što nam je nova situacija i pitamo se što će donijeti vrijeme pred nama. Ali ja bih rekao da se ne moramo zbog toga bojati. Na kraju krajeva nije važno samo se ispovijedati, već je važno u ispovijedi se obratiti. Doživjeti promjenu, htjeti u poniznosti da nas Gospodin svojim Duhom Svetim i svojom milošću preobrazi. Da budemo novi ljudi”, naveo je mons. Košić napomenuvši da se čovjek treba s Bogom pomiriti, pasti na koljena, iskreno priznati svoju slabost te primiti Božju jakost. “To je smisao ispovijedi, to je smisao sakramenta, to je smisao obraćenja koje nam je ponuđeno, a na koje smo neprestano pozvani”, rekao je biskup.

Mons. Košić je također istaknuo da su sveci oni ljudi koji osobito ispune u svom životu savršenu ljubav. “Svi su pozvani na svetost. Ne samo pape, biskupi, svećenici, redovnice i redovnici, već su svi kršteni pozvani na svetost. A u čemu je svetost”, zapitao je biskup te odgovorio pozvavši se na konstituciju Drugog vatikanskog koncila Lumen Gentium koja navodi da je svetost in perfectionem caritatis, odnosno u savršenstvu ljubavi.

“Sjećam se biskupa Mrzljaka koji je govorio kako je kao dijete svaki dan vidio bl. Alojzija Stepinca dok je šetao, molio ili se ispovijedao. Biskup kaže da, kada bi njega pitali je li Stepinac bio svet, on bi odgovorio: Pa ne, on je bio običan, među nama. Sveci su oni na oltaru, tamo gore visoko. Takve su te nađe predodžbe da su sveci neki vanzemaljci ili ljudi s izvanrednim moćima koji su negdje udaljeni od nas. Sveci smo mi svi. Svi smo Duhom Svetim ispunjeni i predstavljamo svetost Crkve ukoliko smo na raspolaganju Duhu Božjemu. A na raspolaganju smo mu ako smo sve savršeniji u ljubavi”, naveo je biskup Košić istaknuvši da je najvažnija ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku koju su sveci na savršen način živjeli zbog čega su svim ljudima primjer vjere.

Tako su primjer svima i sv. Antun i sv. Leopold jer su bliski ljudima i jer su se u ljubavi žrtvovali za svoj narod i sve ljude, djecu Božju. Biskup Košić je također naglasio da su sv. Antun i sv. Leopold primjeri velikih domoljuba koji su voljeli svoju domovinu i svoj narod, ali su tu ljubav kasnije prenijeli na cijeli svijet. “Da bi netko mogao pripadati svima mora biti ukorijenjen i mora voljeti prvo svoje”, naveo je mons. Košić spomenuvši se bl. Alojzija Stepinca koji je svjedočio ljubav prema svome narodu, ali je također pokazivao i širio ljubav prema svima, neovisno o nacionalnosti ili ostalim ljudskim obilježjima.

Biskup je naglasio kako je upravo to ono što svojim životom sveci propovijedaju – širenje Božjeg milosrđa i beskonačne ljubavi prema svima.


(IKA)

 



 

Twitter