Biskup gostovao u emisiji "Argumenti" na temu Međugorja Ispis E-mail
Ponedjeljak, 14 Lipanj 2021 12:46
Share

Tema emisije "Argumenti" Hrvatskoga katoličkog radija u ponedjeljak 14. lipnja bilo je Međugorje - 40 godina ovog jedinstvenog duhovnog fenomena koji donosi zapažene plodove u životima hodočasnika. Jedan od gostiju bio je i pater Mijo Nikić, svećenik i psiholog i jedan od članova Međunarodne teološke komisije koji je na pitanje što njemu znači Gospa rekao da "je silno važno za čitav svijet da se utječe zagovoru Nebeske Majke, a Njezin je cilj da nas dovede Isusu, da činimo ono što nam On kaže. U tom smislu je svako događanje koje nas produbljuje u tome i jača prihvatljivo i dobro za našu duhovnost i spasenje". Telefonskim putem za Argumente govorio je i biskup Petar Palić, a gost emisije bio je i sisački biskup Vlado Košić, kao mariolog s Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a u Zagrebu i dopisni član Papinske mariološke komisije.

Malo hercegovačko mjesto Međugorje u proteklih 40 godina ubraja se najpoznatija svjetska odredišta mnogih hodočasnika. U svakodnevnom životu nekoć poljoprivredni kraj postao je i turističko odredište sa svim pratećim elementima poduzetničkih djelatnosti. Poznatim su ga učinile tvrdnje šestero djece da im se Gospa ukazala. Počelo je to 24. lipnja 1981. godine. Neki od njih šestero da su ta ukazanja s promijenjenom dinamikom nastavljena sve do sada. Konteksta radi, spomenimo da je to bilo komunističko vrijeme u koje nipošto nije bilo poželjno razvijati vjersko središte i poticati veća okupljanja zbog čega su franjevci i vjernici ovog dijela Hercegovine bili izloženi pritisku i zatvaranjima. Međugorje su u ovih 40 godina pohodili deseci milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta. Ovo je i svojevrsni duhovni centar za duhovne obnove svećenika, redovnika mladih, bračnih parova i obitelji. Mjesto je kateheza i osobito zapaženog sakramentalnog života. O Međugorju su snimljeni mnogi filmovi i napisane brojne knjige. Međugorskim fenomenom bavilo se više teoloških i crkvenih komisija. Nakon rada komisije koju je 2010. osnovao papa Benedikt XVI., a u kojoj je bilo i hrvatskih biskupa i teologa, tada možemo podvući crtu i reći da postoji razlika od početka međugorskog fenomena i njegovog daljnjeg razvoja. Sumnje su nastale zbog ranijih sukoba biskupa i franjevaca, ali i zbog načina programiranja Gospinih ukazanja i tema koje se ponavljaju u njezinim porukama. Budući da treba vrednovati i duhovne plodove, Komisija je predložila, a papa prihvatio da se u Međugorje posebno duhovno skrbi za pastoral hodočasnika. Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije u svibnju ove godine uvrstilo je Međugorje na popis svjetskih marijanskih svetišta u kojima se molilo za prestanak pandemije. U službenom popisu spomenutog vijeća  Gospino svetište Kraljice mira – Međugorje, Bosna”. Stoga je jedno od pitanja emisije bilo je li ovo novi korak u priznavanju Međugorja kao svetišta?  Teološko i pastoralno vrednovanje ovog fenomena i dalje traži razboritost i zdravu kritičnost kojom smo se i mi vodili u emisiji.

Župa Međugorje nalazi se na području mostarsko-duvanjske biskupije. U telefonskom razgovoru za Argumente biskup Petar Palić rekao je da za vjernika katolika važno da je Objava završena smrću posljednjeg apostola. “Poslije Isusova zemaljskoga života, propovijedanja, muke, uskrsnuća i uzašašća, nema niti je potrebno očekivati neku novu objavu koja bi se odnosila na temeljno stanje čovječanstva u vezi sa spasenjem i otkupljenjem. Drugo, moj stav ne može se razlikovati od stava Svete stolice. Službena Crkva te događaje nije priznala autentičnima. Papa Franjo je rekao da sve što se tamo događa ne bude protumačeno kao priznanje poznatih događaja koji zahtijevaju ispitivanje sa strane Crkve.”

Trenutno je zadaća apostolskog vizitatora mons. Hosera za župu Međugorje osigurati čvrstu i trajnu pratnju pratnju župne zajednice u Međugorju, dakle, ne govori se o svetištu, i vjernika koji tamo dolaze na hodočašće čije potrebe iziskuju posebnu pozornost. Na pitanje o ispovjedničkom pastoralu i mnogim svjedočanstvima o duhovnim zvanjima i bračnim pozivima mjesni biskup Petar Palić rekao je “da se i kod nas po župama događaju slavlja sakramenata, osobito po našim marijanskim svetištima i drugim mjestima. Tamo gdje se za nešto kaže da postoji nešto izvanredno, treba dobro razdvojiti stvarnost na kojima počiva cijela situacija i naravno ono što se u redovitom pastoralu tamo događa. Mnogi sociolozi baš u tim fenomenima ukazanja prepoznaju potrebu čovjeka za nekim drugačijim iskustvom života, ali ne smijemo zaboraviti da se vjera živi u konkretnoj, svakidašnjoj stvarnosti koja mora pokazivati i davati prave plodove vjere”, zaključio je biskup Palić i podsjetio da hodočašća u Međugorje nisu zabranjena i brigu o hodočasnicima koji ondje dolaze vodi mons. Hoser i franjevci kojima je povjerena ova župa.

Mons. Vlado Košić o fenomenu Međugorja rekao je da je ono postalo hodočasničko mjesto i svetište. “Službeno priznanje bit će moguće kada se stvore uvjete. Papa je očito poduzeo neke preduvjete. Poslao je tamo apostolskog vizitatora koji je već tri godine tamo i on je tamo da se brine za hodočasničko događanje koje je potrebno pratiti. Baš poput pastira. To su katoličke pobožnosti i slavlja te biskup mora biti nazočan. Činjenica je da se prijašnji biskup distancirao od toga misleći da ako prati pastoralno te događaje i hodočasničku rijeku ljudi, da bi time davao potporu ukazanjima koja se još uvijek ispituju i nisu potvrđena. To je potrebno razdvojiti”, istaknuo je biskup Košić.

Biskup Vlado Košić jedan je od biskupa hodočasnika u Međugorje koji je jedan od plodova, a to je Mladifest prenio u svoju sisačku biskupiju. “Moji mladi dolazili su u velikom broju na Mladifest, događanje koje okuplja desetke tisuća mladih iz cijelog svijeta. To je stvarno jedno središte okupljanja čitavog svijeta. Ono nije proglašeno svetištem, ali je svjetsko hodočasničko mjesto. Ti mladi su u pobožnom i discipliniranom stavu šutnje, ispovijedi, slavlja sakramenata. Mnogi dobiju neko duhovno zvanje, prodube svoj kršćanski život. Svakako, to djeluje pobudno kada vide mlade da mole i očituju svoju vjeru. Ponosan sam na svoje mlade jer se kod nas krajem kolovoza moji mladi pripremaju za već treći Mladifest. Ne bih rekao da se kod nas u župama ne događaju i kod nas. Naša se zvanja uglavnom i događaju po župama i u obiteljima koje kršćanske žive i mole. Vjeru koju donose ljudi u Međugorje i u Mariju Bistricu već nose u srcu. Tako donesena vjera se na neki način umnaža i sigurno djeluje i na druge”, zaključio je sisački biskup Vlado Košić.

Pater Mijo Nikić o fenomenu Međugorja kazao je da je fenomen neodređeni izraz koji u prijevodu znači “pojava”, a Crkva naviješta istinu i želi je istražiti što je moguće više da bude prihvatljiva za vjernike da ih vodi pravim putem prema Bogu. “U tom smislu dobro je da i dalje ostane taj naziv fenomen, a dobri plodovi u ovih 40 godina potiču i prema zdravom razumu da se tu Crkva angažira što više i ozbiljno shvati taj fenomen. Da se bdije nad njim da nešto ne ode u krivo, a dobri se plodovi zadrže na dobro svih ljudi koji tamo hodočaste. Proglašenjem svetišta sigurno da je jedna neslužbena potvrda da se može ići tim putem i to se može očekivati, ali naravno, Crkva nije brzopleta upravo zato jer želi otkriti istinu i dalje je naviještati. Treba biti strpljiv. Bog je s nama silno strpljiv, pa budimo i mi sa samima sobom.

Zašto toliki oprez u govoru o ukazanjima i što nas tu može zavesti na krivi put?

Pater Mijo Nikić rekao je da “Crkva razlikuje pojmove javne i privatne objave. Javna objava je završena, a privatna ima cilj da pomogne se javna bolje razumije, no ne donosi nikakav novi sadržaj vjeri. Sam Isus je učenicima rekao da ima mnogo toga još za reći, ali da to još ne mogu shvatiti i razumjeti. Crkva u procesu evangelizacije nastoji ljudima navijestiti Isusa Krista kao spasitelja svijeta. To je temeljno poslanje nove evangelizacije. Činjenica je da se u Međugorju u središtu nalazi Isus Krist. Ukazanja pripadaju privatnim objavama i ukoliko je ona u skladu i potvrđuje te produbljuje javnu objavu, onda je kompatibilno i prihvatljivo. Međutim, ukoliko bi se naglašavali neki elementi koji odskaču ili su čak protivni javnoj objavi onda bi to bila potvrda da to nije od Boga i da je to neprihvatljivo. Mi smo ljudi ograničeni i u tom smislu i dobroj vjeri može netko otići u krivo. Zato Crkva bdije i treba bdjeti da se ispita sve što je moguće. U tom smislu pomaže psihologija i znanost koja tumači djelovanje čovjeka, posebno na nesvjesnoj razini. Zato je Lucija jednom rekla nakon objava u Fatimi: “Moje je da kažem kako sam doživljavala, a na Crkvi je da odabere što je poruka Božja”. Činjenica je da kada se u nešto jako unesemo, u dobroj vjeri moguće je nadodati nešto “svoga”. Koliko prenošenje Gospinih poruka ovisi i o profilu primatelja, odnosno vidioca pater Nikić rekao je da kada pojava ponese vidioce ne mogu pobjeći od sebe i svoja iskustva u prošlosti. Moguće je da neki stavovi, razmišljanja koja ima vidioci uplete na neki način nesvjesno u objavu, a zapravo se radi o utjecaju prošlosti.

Treba li nam Gospa biti vidljiva u objavama da bi nam bila bliža?

“Kada razmišljam kao vjernik i svećenik o Gospi dolaze mi svije evanđeoske scene. Jedna je ona kada Isus govori Ivanu kao oporuku: “Evo ti majke, evo ti sina”: Dakle, Njegova je želja bila da povjeri Crkvu i sve nas koji idemo Njegovim putem moćnoj zaštiti Njegove majke. A da je ona moćna vidimo u Kani Galilejskoj. Kada Marija ima moć ubrzati Isusov čas. To potvrđuje prvo čudo u Kani. Silno je važno za čitav svijet da se utječe zagovoru Nebeske majke, a njen je cilj da nas dovede Isusu, da činimo ono što nam On kaže. U tom smislu je, svako događanje koje nas produbljuje u tome i jača je prihvatljivo i dobro za našu duhovnost i spasenje”, zaključio je pater Mijo Nikić.

 

Twitter