Sjednica Biskupijskog pastoralnog vijeća Ispis E-mail
Subota, 18 Rujan 2021 14:34
Share

Sjednica Biskupijskog pastoralnog vijeća održana je u subotu, 18. rujna u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu u Sisku pod predsjedanjem sisačkog biskupa Vlade Košića koji je na početku pozdravio sve okupljene, a posebno gosta fra Darka Teperta. On je i održao predavanje na temu „Riječ Božja u životu vjernika“, a povodom pastoralne godine u Sisačkoj biskupiji posvećene Božjoj Riječi.

U svom predavanju govoreći o Lectio divina - Božanskom čitanju Svetog pisma, fra Darko je rekao kako ono vuče svoje korijene od najranijih vremena kršćanstva. „Već u evanđeljima vidimo na koji način Isus iščitava svetopisamske tekstove, a onda u Djelima apostolskim i poslanicama kako to preuzimaju i čine prvi kršćani. Dakle, to je jedno aktualizirajuće čitanje Svetog pisma tj. gledanje kako se Božja Riječ ostvaruje danas u našem životu. Kasnije su osobito kršćanski pustinjaci nastojali čitati Božju Riječ u jednoj molitvenoj atmosferi, a to se vidi u napucima sv. Antuna Pustinjaka i sv. Pahomija, a onda osobito u tekstovima kod velikog kršćanskog pisca Origena i naravno sv. Augustina. Nakon toga u benediktinskoj tradiciji te osobito kroz Gviga II. kartuzijanca i augustinca Huga od sv. Viktora iskristalizirala se metoda čitanja sv. Pisma koja se naziva lectio divina, a koja sadrži nekoliko koraka“.

U nastavku fra Darko je i razradio te korake te pojasnio što oni donose i kako se pripremiti za takav oblik čitanja Svetog pisma. „Prvi korak lectio divina je čitanje koje nakon jednog molitvenog uvoda i posvećivanja Božje prisutnosti podrazumijeva čitanje biblijskog teksta nije puko iščitavanje već i proučavanje tog teksta i sadržaja. Promatra se tijek radnje, likovi te poruka tog teksta. Pri tome se čitač u današnje vrijeme može poslužiti i različitim biblijskim bilješkama ili priručnicima. Drugi je korak tog molitvenog čitanja meditacija ili razmatranje u kojem si čitač postavlja pitanje što ta Božja Riječ govori njemu i nastoji pronaći ono aktualizirajuće značenje te Riječi. Tu se može uvidjeti da Božja Riječ traži neku promjenu ili u načinu razmišljanja ili u postupcima čovjeka te on to u susretu s Riječju može i primijetiti. Sljedeći korak je oratio ili molitva koji je zapravo odgovor na Božju Riječ. Tu se ostvaruje dijalog koji su željeli postići oni drevni kršćanski pustinjaci. U Božjoj Riječi čitatelj shvaća što mu Bog želi reći, što od njega želi, a u molitvenom dijelu on traži od Boga pomoć da to ostvari. Sljedeći je korak kontemplacija ili motrenje gdje čitatelj ostaje u tišini pred Bogom svjestan da Bog promatra njega te nastoji on sam promatrati Boga bez potrebe da išta kaže. Nekada u tom koraku za koji je potrebno rezervirati barem 10 minuta tišine, čitatelj može iskusiti ono ugodno iskustvo Božje prisutnosti. Posljednji korak, koji osobito Hugo od sv. Vikrora savjetuje, je actio ili djelovanje gdje ono što čitatelj shvati u Božjoj Riječi i prepozna kao Božju volju za sebe, sada treba i izvršiti. To je zapravo i smisao čitanja Svetog pisma, da se prvo susretnemo s Bogom, a onda da i vršimo njegovu volju“, rekao je predavač te na kraju zaključio kako je za ovakav susret s Božjoj Riječi potrebno ostaviti brige, buku svijeta i društvenih mreža sa strane te ostvariti tišinu kako bi se fokusirali na Boga.

U drugom dijelu biskup je progovorio o situaciji u biskupiji nakon potresa. Posebno je Vijeću  pohvalio rad biskupijskog Caritasa koji je podnio, i još uvijek podnosi, najveći teret pomaganja ljudi čiji su domovi stradali i kojima je potrebna pomoć. Tako, uz sve do sada učinjeno i postavljene stambene module, Caritas trenutno gradi tridesetak kuća za starije osobe i samce te nekoliko kuća za obitelji s petero i više djece. Do sada su dvije kuće i kupljene za potrebite brojne obitelji koje nisu imale druge opcije smještaja, a dijele se i vaučeri za građevinski materijal onima koji sami mogu sanirati štetu.

Govoreći o stradalim crkvama, kapelama i župnim kućama biskup je donio detaljan pregled istaknuvši kako se radi o gotovo 70 objekata, od čega trideset župnih crkvi u kojima se nisu mogla održavati misna slavlja. Neki su objekti već sanirani, a za većinu se još provode mjere hitne stabilizacije. Za obnovu kulturnih dobara biskupija se može osloniti na pomoć Ministarstva kulture i medija, a crkve koje to nisu, poput one u Kravarskom, biskupija, župa i vjernici morat će sami graditi. Rekao je i kako u ovoj situaciji treba biti realan te znati da će obnova biti duga i komplicirana i da će uz sve napore i pomoć trebati minimalno 5 godina kako bi se obnovile sve župne crkve. Iz toga razloga biskupija je dala podići 14 montažnih dvorana koje će služiti za bogoslužje u župama koje nemaju adekvatan zamjenski prostor.

Na kraju, u otvorenoj raspravi razgovaralo se o prijedlozima kako čim bolje obilježiti ovu Godinu Riječi Božje u biskupiji.

 

Twitter