Sisački biskup Vlado Košić primio je u srijedu, 23. lipnja u Biskupijskom ordinarijatu u Sisku ovogodišnje mladomisnike: Damira Kunića, Ivana Kuzmića i Rafaela Mlinara te im uručio prve dekrete za nove službe u Biskupiji. Damir Kunić, imenovan je župnim vikarom župe Uznesenja BDM u Gori i župnim vikarom petrinjske župe sv. Ivana Pavla II., Ivan Kuzmić imenovan je župnim vikarom u Kutini, a Rafael Mlinar imenovan je župnim vikarom u župi Pohoda BDM u Sisku. U razgovoru biskup je mladomisnike upoznao s njihovim budućim pastoralnim obvezama te im zaželio puno uspjeha i Božjeg blagoslova u budućem pastoralnom radu.

Blagdan sv. Akacija i deset tisuća mučenika, 428. obljetnica od čuvene Sisačke bitke s Turcima te spomen na sve branitelje Siska i Europe, obilježeni su u istoimenoj kapelici u Gredi (župa Sela) u utorak, 22. lipnja. Svečano misno slavlje predvodio domaći župnik preč. Dragutin Papić u zajedništvu s prepoštom Stolnog kaptola sv. Križa mons. Markom Cvitkšićem, preč. Milanom Begićem i župnikom petrinjske župe Preobraženja Gospodnjeg vlč. Damirom Cekovićem.

U homiliji preč. Papić je podsjetio kako se prema predaji sv. Akacije časti na ovom mjestu još iz vremena Sisačke bitke te kako je njegova poruka bezvremenska. „Sveti Akacije poručuje da je Krist norma našeg života. Da je on naš spasitelj i da nema ni jednog drugog imena po kojem bi se mogli spasiti. Akacije je borac ne samo za slobodu ovozemaljskog, već borac za Božji zakon i Isusovu zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu“.

U nastavku propovjednik je istaknuo kako se danas jako puno govori o ljubavi, ali ljubavi kao da ima sve manje. „Razvili smo se u društvo gdje je pomoć postala skupa stvar. Pitamo koliko plaćamo, koliko će me to koštati, koliko ću zaraditi… A jednostavno besplatno pomagati, plod je ljubavi. Ljubav prema ljudima ne može se platiti. Sveti Pavao u Hvalospjevu ljubavi poučava nas: ljubav je strpljiva zato jer ne prihvaća ni jedno krivo i brzopleto rješenje osobe koju volimo, jer zna da se osoba može promijeniti i zna da je za promjenu potrebno vrijeme, jer ima snagu trpjeti, sve podnosi, svemu se nada. Ljubav je dobrostiva jer gori od želje da učini nešto dobro i da nekoga razveseli i nekom ublaži bol te pokloni mu osmijeh te čini dobro i onda kad je teško, kao što i cvijet pruža svoj miris i onima koji ga nemilosrdno kidaju. Ljubav je darežljiva i plemenita, ona nije zavidna. Ona se takmiči u velikodušnosti, sretna je kada sretne ljubav velikodušniju od sebe. Zato braćo i sestre nemojmo biti zavidni jer zavist čovjeka odvodi u grabežljivost i otimanje onog što nije naše“, rekao je župnik te pozvao okupljene na velikodušnost prema svojim bližnjima. Na kraju, između ostalog, poručio je i da kao kršćani smo toliki vjernici i toliko Božji koliko ljubimo i koliko praštamo.

Nakon popričesne molitve župnik je i zahvalio svima koji su pomogli u pripremi ovog slavlja, a prije mise blagoslovljena je zastava sv. Akacija koju je dala izraditi obitelj Markuz.

U nedjelju, 20. lipnja, pred svetkovinu zaštitnika župe sv. Alojzija Gonzage u Popovači, krštena su djeca obitelji Željka i Ružice Horvat. Obitelj Horvat ima osmero djece, ali ih je petero bilo nekršteno. Krštenja djece već su nekoliko godina planirali, no nikako da su se sve stvari posložile. Nastupila je pandemija pa se odgađalo, pa vremenske neprilike, a sada, uoči svetkovine zaštitnika župe dogovorili su datum i odlučili da se njihova djeca krste. Kršteni su: Mario, Maja, Irina, Tea i Teo.

Župnik Ivan Petrović, koji je djecu krstio, u propovijedi je istaknuo ljepotu sakramenta krštenja kojim se roditeljima u odgoj njihove djece pridružuje i sam Bog. Djeca postaju po događaju krštenja bliža Gospodinu, a sam Bog pokazuje da se to očituje u životu koji je sličan kao što je živio i njegov Sin Isus Krist. To prije svega znači da se živi čestito, pobožno i sveto, a događaj krštenja postaje prva postaja na tom putu.

Na kraju misnog slavlja roditeljima su uručeni darovi Biskupije. Druženje je nastavljeno u obiteljskoj kući u radosti djece i osvrtu na sakrament koji su djeca primila.

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju, 20. lipnja svečano misno slavlje u župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji tijekom kojeg su službu akolitata primili kandidati za sveti red Josip Bulat i Darijo Stanković. U koncelebraciji bili su mentori kandidata domaći župnik vlč. Damir Ceković,  župnik iz Ivanić-Grada vlč. Branko Koretić te mladomisnik Damir Kunić.

U homiliji osvrnuvši se na pročitano Evanđelje po Marku koje govori o Isusovu čudu na moru, biskup je rekao kako su apostoli doživjeli šok misleći da će ih valovi potopiti, a Isus za to vrijeme spava u blaženom miru. „I u prvom čitanju Knjige o Jobu čuli smo kako je Bog taj koji određuje valovima granice, koji kroti oluje i prirodne nepogode. I nama su se dogodile brojne nepogode i stresao nas je ovaj veliki potres, a imali smo i prije nekoliko godina poplavu, ali trebamo znati da se Bog unatoč tim svim nevoljama očituje kao onaj koji je uz nas. Tako je i apostolima izgledalo kao da Isus uopće ne mari. Čak su ga budili i pitali: 'Zar ne mariš što ginemo' jer nisu razumjeli bit svega, a to je da su oni s Gospodinom i da im se ništa loše ne može dogoditi. Upravo ih zato, nakon što je smirio oluju, Isus pita: 'Zašto se bojažljivi? Zar nemate vjere?'. Pitanje je i za nas imamo li vjeru. Tu vjeru možemo preimenovati i u povjerenje te reći: zašto nemate povjerenje u mene?. Zar mislite da bih ja vas pustio da propadnete ako sam s vama? Apostoli su to trebali doživjeti da bi dobili takvo iskustvo da shvate da im se s Isusom ništa ne može dogoditi i da će on sve pretvoriti u dobro. Poput onog što sv. Pavao kaže, da se onima koji Boga ljube sve okreće na dobro. I nevolje i poteškoće i bolesti i prirodne katastrofe… Kako li je to važno imati i sačuvati vjeru kada je to teško. Pouzdati se u Gospodina i kada smo životno ugroženi te kada nas ti uvjeti dovodu do ruba izdržljivosti i iskušenja. Upravo je tada potrebno da to povjerenje ojačamo, pokažemo i očitujemo“, poručio je biskup dodavši kako je jednako važno imati vjere i kada nas snađu duhovne oluje i potresi te istaknuvši kako nam je Bog najbliže upravo kada nam je nateže.

Govoreći o svećeničkom pozivu biskup je rekao kako svećenici prije svega moraju živjeti s Bogom, ali i da su pozvani drugima prenositi to iskustvo. „Svećenici moraju pokazati kako je to lijepo prijateljevati s Isusom i u njega se pouzdati te zato molimo ove večeri za duhovna zvanja i za naše mladomisnike koji su jučer zaređeni. Molimo također za ovu dvojicu kandidata koji se spremaju u službu akolita. To je zadnji stupanj službe prije đakonata, a đakonat je prvi stupanj svećeničkog reda. Da bi se došlo do đakonata potrebno je i primiti ovu službu te biti poslužitelj oltara, mjesta gdje se Gospodin sam prikazuje za nas u darovima kruha i vina da bi nam samoga sebe darovao kao hranu. Oni će pripremati te darove koje se prinose Bogu i od kojih sam Gospodin želi učiniti svoje boravište da bi se susreo s nama i bio nam blizu“, zaključio je biskup.

Na kraju biskupa i sve je pozdravio župnik Ceković čestitavši Josipu i Dariju što su ušli u završnu fazu priprave za svet red. On im je i poručio kako ih sada čeka još jako puno rada, a još i više kad prime sveti red  te je pozvao sve okupljene na molitvu za njihovu ustrajnost.