Hodočašće katoličkih dječjih vrtića s područja Zagrebačke metropolije u Svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu 26. svibnja. U Svetište su i ove godine hodočastila djeca, odgojiteljice i roditelji Dječjeg vrtića Svete Marije Magdalene iz Sela te su u srcima prinijeli potrebe Crkve, Domovine, a posebno naše Sisačke Biskupije. Slavlje je počelo okupljanjem ispred Svetišta 33 katolička vrtića te procesijom kroz svetište nakon koje su svi zajedno krenuli prema crkvi na otvorenom. Misno slavlje predslavio je rektor Svetišta preč. Domagoj Matošević u koncelebraciji sa svećenicima iz drugih hodočasničkih župa pristiglih na ovo hodočašće. Nakon mise pustili smo zajedno veliku Gospinu krunicu sazdanu od balona kao znak zahvalnosti Mariji koja voli našu Domovinu, naš narod naše obitelji i sve odgojitelje, roditelje i djecu polaznike katoličkih vrtića. Djeca su bila oduševljena i ganuta jer su na križu krunice bila zapisana imena svih vrtića.

Predavanje „Hrvatski književni kanon“ održao je u četvrtak 24. svibnja u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog Slobodan Prosperov Novak. Kao gost odabrana djela interpretirao je glumac Božidar Alić, a predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić kojem je predavač na početku zahvalio na pozivu.

Govoreći o naslovu svog predavanja predavač je rekao da se termin kanon ne odnosi na teologiju ili značenje te riječi u starim znanostima, već na obvezna književna djela koja bi jedna sredina trebala poznavati, upozorivši kako danas u Hrvatskoj nije kanoniziran vrijednosni sustav knjiga i ideja koje bi promijenile i zamijenile onaj zastarjeli jugoslavenski, komunistički i antihrvatski. „Mi smo danas svjedoci jedne ofenzive ljudi koji se bore protiv hrvatskog identiteta i obitelji te hrvatskog školstva. Naša zasigurno najveća boljka su institucije koje u devedesetim godinama nismo 'resetirali', već smo ih naslijedili iz komunizma. To su prije svega HAZU, Matica hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Te ključne institucije u devedesetim godinama nisu se ni malo promijenile. Tadašnja Južnoslavenska akademija osnovana je u 19. stoljeću s idejom da bude način prodora njemačko-austrijske civilizacije prema istoku i rješenje slavenskog pitanja. Ta akademija, koju je Strossmayer korigirao s katoličkim vrijednostima, preživjela je to austrijsko vrijeme i obavila je svoju funkciju. Nakon dolaska Jugoslavije akademija se 'resetirala' i postala je Jugoslavenska akademija, a kada je devedesetih došlo vrijeme da ona postane hrvatska ne samo imenom već i svojom strukturom i suštinom, nažalost to se nije dogodilo. Centralistička ideja nije prodrla u Akademiju i ona nije hrvatska jer njeno središte ne misli iz svoje dubine suverenu Hrvatsku“, ustvrdio je predavač te se u nastavku osvrnuo i na Maticu hrvatsku kao organizaciju koja odumire jer se nije obnovila i osmislila svoj novi prostor djelovanja te Leksikografski zavod koji se još uvijek ponaša kao da je tu zbog Tita kanonizirajući djela bez vrijednosti koja promoviraju nešto što više ne postoji.

Prezbitersko vijeće Sisačke biskupije, pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića, održalo je u četvrtak 24. svibnja u Biskupijskom ordinarijatu u Sisku svoje redovito zasjedanje. Glavna tema sjednice bila je pastoral mladi u dijecezanskim i redovničkim zajednicama, pa su sjednici prisustvovali i povjerenik za pastoral mladih biskupije mr. Ivan Grbešić i povjerenik za pastoral braka i obitelji fra Roko Bedalov. Nakon plodne rasprave doneseni su zaključci koji trebaju pospješiti aktivnosti pastorala mladih u Sisačkoj biskupiji, a posebno u svrhu pripreme za biskupijsko hodočašće mladih u Goru koje će se održati  29. rujna ove godine.

Družba sestara Kćeri Božje Ljubavi proslavila je, u srijedu 23. svibnja, 90 godina djelovanja u Petrinji. Tom prigodom svečano misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Lovre predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s generalnim vikarom Sisačke biskupije mons. Markom Cvitkušićem, generalnim vikarom Bjelovarske biskupije mons. Stjepanom Ptičekom, domaćim župnikom i dekanom preč. Josipom Samaržijom i petnaestak svećenika.

U prepunoj crkvi slavlju su uz brojne sestre nazočile i vrhovna glavarica Družbe s. Maria Dulce Adams, provincijalna glavarica Provincije Božje Providnosti s. Gordana Igrec i predstojnica petrinjske zajednice Sv. Križa s. Vesna Lagetar.

Na početku iskrenu dobrodošlicu okupljenima su zaželjeli s. Vesna i g. Marko Lokner istaknuvši kako je ovo slavlje zahvala Bogu za sve dobro koje je činio i nastavlja činiti po životu 120 sestara koje su ovdje djelovale kao odgajateljice u vrtiću, katehistice, orguljašice, voditeljice zborova i sakristanke. Lokner je rekao i kako su sestre oduvijek nastojale biti bliske ljudima i svojim djelovanjem odgovoriti na njihove potrebe. U najtežim vremenima, kao što je bio Domovinski rat, sestre su dijelile sudbinu i podnosile s narodom najstrašnija iskustva, a nakon rata dolazile su iz Zagreba i ohrabrivale ih u vjeri u bolje sutra.

U homiliji govoreći o povijesti sestara Kćeri Božje Ljubavi, biskup je podsjetio kako osim 90 godina od kako su sestre u Petrinju došle 19. svibnja 1928. godine, one ove godine slave i 150 godina od osnutka družbe. Govoreći o pročitanoj Božjoj Riječi biskup je rekao kako nas ova sveta čitanja potiču na zahvalnost. „Knjiga Sirahova govori o mudrosti, koju su u teologiji često poistovjećivali s Marijom, a i mi se danas možemo poistovjetiti s njome: 'Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj, i moj je boravak u zboru svetih'. Zar se nije i ova Družba KBLJ ukorijenila u našem hrvatskom narodu, u našoj Petrinji, da bi njezin boravak ovdje postao 'boravak u zboru svetih?' Naše su sestre, kako ih, čuli smo, ocjenjuju prvi izvještaji izazvale oduševljenje naroda. Ljudi su bili zahvalni što su dobili sestre, i doista, one su i danas ures Petrinje. 'Ja sam majka lijepe ljubavi i straha i spoznanja i svetog ufanja. U meni je milost svakog puta i istine, u meni je svaka nada života i kreposti'. I ove riječi možemo primijeniti na sestre Kćeri Božje ljubavi. One su poput majke Marije 'majke lijepe ljubavi' svoj djeci za koju su se brinule i brinu se od početka svoga dolaska u Petrinju. Najprije su imale zabavište pa Marijin vrtić, a danas dom za djevojke… i uvijek se s ljubavlju, poput majki, brinu za djecu i mlade. To čine i kao vjeroučiteljice, katehistice, zvonarice i sakristanke. Bile su i voditeljice crkvenog zbora, orguljašice“, rekao je biskup dodavši kako su se u svom tom radu odlikovale ljubavlju prema Bogu, Crkvi i narodu, a posebnu su ljubav uvijek pokazivale prema malenima.