Homilija na 11. hodočašću u Mariju Bistricu 22.8.2020. Ispis E-mail
Subota, 22 Kolovoz 2020 16:32
Share

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na 11. hodočašću vjernika Sisačke biskupije u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke i proglašenju Godine djedova i baka.

Marija Bistrica, 22. kolovoza 2020.

 

/Misna čitanja: Iz 9,1-6; Ps 113,1- 8; Lk 1,26-38/

Dragi svećenici, draga braćo i sestre, hodočasnici iz Sisačke biskupije i svi dragi hodočasnici Majci Božjoj Bistričkoj!

Ovogodišnje naše 11. Biskupijsko hodočašće događa se pod neobičnim i jedinstvenim okolnostima. Riječ je o poznatoj i sveprisutnoj pandemiji kojoj se svi moramo prilagođavati. Zato nas je manje došlo Majci Božjoj Bistričkoj, ali ne želimo prekinuti tradiciju koju stvaramo.

Danas je blagdan BD Marije Kraljice. Čitanja nam govore o tome.

U prvom čitanju iz Knjige proroka Izaije (Iz 9,1-6) Bog poručuje kako je novorođeni Kralj rođen kao dijete. Ovo se čitanje čita na misi na Polnoćku, u noći početka slavlja Rođenja Gospodina našega Isusa Krista. „Dijete nam se rodilo, Sina dobismo… na plećima mu je vlast…“ A tko nam je rodio to Dijete, Sina Božjega, koji je kralj svega svijeta? Marija, ponizna službenica Gospodnja. Ona je i sama kraljica jer je rodila kralja. Papa Pio XII. proglasio ju je „Kraljicom neba i zemlje“. To je bio logični nastavak proglašenja dogme o Marijinom uznesenju dušom i tijelom na nebo. Kraljevanje Marije bilo je njezino služenje Isusu i čitavom čovječanstvu i zato je zadobila nagradu nebesku, uzdignuta je u slavu k Ocu, Sinu i Duhu Svetome. U „radost Gospodara svoga.“

U evanđelju po Luki (Lk 1,26-38) Marija je doživjela anđeosko navještenje: Gabrijel, anđeo Gospodnji, otkriva joj nakanu koju s njom ima Bog i ona razgovara s anđelom želeći bolje shvatiti tu ponudu, da bude majka Sina Božjega. Da bi ju anđeo uvjerio da je „Bogu sve moguće“ navodi joj primjer njezine rođakinje Elizabete koja je „u starosti svojoj začela sina“, Ivana Krstitelja. Marija prihvaća tu zadaću i pokorava se Božjoj volji. Ovdje je jasno da je Marija primila anđeoski navještaj potaknuta primjerom jedne starice, svoje rođakinje Elizabete.

Na nedavnoj proslavi Velike Gospe, svetkovini Uznesenja BDM na nebo, rekao sam u Gori i ovo: Možemo reći da smo kao narod u ovoj korona-krizi naučili više se brinuti za naše najstarije, za djedove i bake, za bolesne i nemoćne koji su ne samo u staračkim domovima nego i u našim obiteljima. To je dobro, posebno ako usporedimo taj odnos s odnosom koji su pokazivali prema starijima i bolesnima neki drugi narodi koji su gotovo ovu krizu pretvorili u spontanu eutanaziju, prepuštajući starije i bolesne smrti i odlasku. Posljedica je to mišljenja da stariji i bolesni samo iscrpljuju društvo koje mora izdvajati velika sredstva za njihov život i liječenje, a to nije istina! Naši su stariji, naši djedovi i bake, naša dragocjenost, izvor našega života. Mi njima dugujemo sve: svoje živote, svoje sposobnosti, mudrost koju su nam usadili… a tek ljubav koju su nam iskazivali i iskazuju, bez koje bismo bili sami i napušteni. – Marija je u svojem životu imala poseban osjećaj za starije. Ona je pošla Elizabeti koja je bila već stara i nerotkinja a Bog joj je dao da je začela i rodila Ivana Krstitelja. Marijina majka Ana i otac Joakim bili su također stariji, a ona im je bila poslušna, pomagala im i kao svako dobro dijete voljela ih. Starac Šimun u hramu i proročica Ana bili su dobri starci koji su prihvatili dijete Isusa tako da su obznanili da je on „Svjetlo na prosvjetljenje naroda i slava puka Izraelskoga“. Marija nam dakle pokazuje svojim primjerom veliko poštovanje prema starijima koje i mi trebamo slijediti.

Želio bih, draga braćo i sestre, kako sam već najavio ovu novu pastoralnu godinu koju uskoro započinjemo posvetiti našim djedovima i bakama.

Već je sveti papa Ivan Pavao II. 1999. napisao Pismo starijim osobama, u kojem govori o dostojanstvu starijih, kako su oni „čuvari zajedničkog sjećanja“, kako su važni za mlade kojima sam Bog zapovijeda: „Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji!“ Papa se obratio starijim osobama u Crkvi riječima: „Vi ste Crkvi još potrebni. Ona cijeni usluge koje vi još možete pružati na mnogobrojnim područjima; ona se oslanja na vašu stalnu molitvu; ona osluškuje vaše iskusne savjete i obogaćuje se evanđeoskim svjedočanstvom što ga vi svakim danom dajete.“ (br. 13)

PAPA FRANJO više je puta upućivao snažne poruke starijim osobama, i o starijim osobama, tj. djedovima i bakama:

I.- U Vatikanu je od 29. do 31. siječnja 2020. održan Međunarodni kongres o pastoralu starijih osoba, koji je u organizaciji Dikasterija za laike, obitelj i život imao temu „Bogatstvo godinā“.

„Život je dar, a kada je dug onda je povlastica; bogatstvo je godinā bogatstvo ljudi, dragocjeno blago koje poprima oblik na putu života“ – rekao je papa Franjo susrevši se sa sudionicima prvoga Međunarodnog kongresa pastorala starijih osoba, održanoga o temi „Bogatstvo godinā“.

„Starost je u XXI. stoljeću postala jedno od obilježja čovječanstva“ – primijetio je Papa te dodao da velika prisutnost bakā i djedova u župama i u društvu zahtijeva nove odgovore i promjene u pastoralnim navikama. Osvrnuvši se na pojavu sve veće dugovječnosti stanovništva, Papa ju je povezao sa Svetim pismom. „U Bibliji je dugovječnost blagoslov. Suočava nas s našom slabošću, s uzajamnom ovisnošću, s našom obiteljskom povezanošću kao i vezama u zajednici, i ponajviše s našim stanjem djece Božje. Dajući nam starost, Bog Otac nam daruje vrijeme da Ga bolje upoznamo, da postanemo bliski s Njim, da sve više uđemo u Njegovo srce i da Mu se prepustimo. To je vrijeme u kojemu se pripremamo da u Njegove ruke predamo svoj duh, zauvijek, s pouzdanjem djece.“

„Međutim, to je“ – kako je rekao Papa – „i vrijeme nove plodnosti. Božji naum spasenja, naime, ostvaruje se i u siromaštvu slaboga, neplodnoga i nemoćnoga tijela. Iz neplodnoga Sarinog krila, i stogodišnjega Abrahamova tijela rođen je izabrani narod. Od Elizabete i staroga Zaharije rođen je Ivan Krstitelj. Stara osoba, i kada je slaba, može biti sredstvo povijesti spasenja.“

„Kada mislimo na starije osobe, trebamo naučiti promijeniti vremena glagola“ – primijetio je Papa. „Ne postoji samo prošlost, kao da za starije postoji samo život iza leđa i pljesnivi arhiv. Gospodin može i želi s njima napisati nove stranice, stranice svetosti, služenja, molitve. I starije su osobe sadašnjost i budućnost Crkve. Oni su i budućnost Crkve koja, zajedno s mladima, prorokuje i sanja. I vrlo je važno da starije osobe i mladi međusobno razgovaraju“ – istaknuo je Papa.

„Zbog toga vas molim da se ne štedite u naviještanju evanđelja bakama, djedovima i svim starijim osobama. Idite im u susret s osmijehom na licu i Evanđeljem u rukama. Iziđite na ulice svoje župe i potražite starije koji žive sami. Starost nije neka bolest, ona je povlastica! Samoća može biti bolest, ali uz ljubav, blizinu i duhovnu utjehu možemo je izliječiti“ – istaknuo je Papa.

„U današnjim sekulariziranim društvima brojnih zemalja, sadašnji naraštaji roditelja uglavnom nemaju onu kršćansku formaciju i onu živu vjeru koju, naprotiv, bake i djedovi mogu prenijeti svojim unucima. Zbog toga su oni prijeko potrebna karika u odgoju za vjeru djece i mladih.

Trebamo se naviknuti uključivati ih u svoje pastoralne obzore i smatrati ih, i to ne samo povremeno, jednom od životnih sastavnica naših zajednica. Oni nisu samo osobe kojima smo pozvani pomoći i zaštititi ih kako bismo čuvali njihov život, nego mogu biti sudionici evangelizatorskoga pastorala, povlašteni svjedoci vjerne Božje ljubavi“ – istaknuo je Papa.

II.- U srijedu, 18. ožujka 2020., na početku velike svjetske karantene zbog novog korona-virusa,  Papa Franjo je rekao:

„Želio bih da danas molimo za starije osobe koje u ovim trenucima trpe na poseban način, u nutarnjoj vrlo velikoj samoći, a ponekad i u velikom strahu“ – rekao je papa Franjo na misi u Domu svete Marte. „Molimo Gospodina da bude blizu našim bakama i djedovima i svim starijim osobama, te da im dade snage. Oni su nam dali mudrost, život i povijest. Mi smo im blizu molitvom“ – rekao je Papa.

III.- Papa Franjo 31. srpnja 2020. poslao je važnu poruku svijetu o starijima.  Papa Franjo pozvao je mlade ljude da se jave svojim bakama i djedovima, ili drugim starijim osobama koji su u ovim trenucima možda usamljeni. Papa je i ranije, ali posebice tijekom korona-krize, poslao više poruka za zaštitu starijih ljudi i očito je da po tom pitanju vidi jedan svjetski problem: „Ne napuštate ih. Iskoristite inovativnost ljubavi, zovite ih, šaljite poruke, saslušajte ih, a ako je moguće – posjetite ih. Zagrlite ih”, kazao je papa.

Mladima je poručio kako su potrebne konkretne geste ljubaznosti prema starijima, posebice onima najusamljenijima koji su zaključani u svojim domovima i nisu vidjeli bližnje mjesecima. Upravo zato je poruku usmjerio mladima, da iskoriste svoju kreativnost kako bi s bakama i djedovima uspostavili kontakt.

“Bake i djedovi su vaše korijenje, a važno je imati snažnu vezu s vašim korijenima. Stablo bez korijena ne može rasti, ono ne može cvjetati i ne može imati plod”, zaključio je papa.

Kako je pandemija najviše problema uzrokovala kod starijih ljudi,  vatikanski Dikasterij za laike, obitelj i život pokrenuo je kampanju nakon govora pape Franje.

“Moguće je smanjiti osjećaj usamljenosti čak i ako se pridržavamo svih propisanih mjera. Poštivanje fizičke distance ne mora značiti da time prihvaćamo sudbinu usamljenosti i odbačenosti”, napisali su u izjavi.

Zato su pokrenuli kampanju sugestivnog naziva “Stariji su naši bake i djedovi” kojima motiviraju mlade ljude da budu ljubazni i brižni prema starijima: “Pozivamo mlade ljude da se jave najusamljenijim ljudima u njihovom susjedstvu, pošaljite im zagrljaj. Kako je rekao papa, to ne mora biti stvarni zagrljaj – nazovite ih, napravite video poziv, pošaljite im fotografiju”, stoji u izjavu Dikasterija za laike, obitelj i život.

Otvarajući Godinu djedova i baka u našoj Sisačkoj biskupiji molim Povjerenstvo za pastoral obitelji da svim župama nabavi i dostavi molitvene obrasce za naše djedove i bake, koji su se već dijelili u nekim župama po kućama i prigodom prošlog blagoslova kuća.

Također – ako nam to zdravstvene okolnosti dozvole – najavljujem da ćemo 26. srpnja 2021. na blagdan svetih Marijinih roditelja Ane i Joakima, dakle bake i djeda Isusova, organizirati biskupijsko hodočašće u Osekovo, župu u našoj biskupiji koja je posvećena svetoj Ani.

Molimo se za naše djedove i bake, zahvalna srca za sve što su nam prenijeli i čime su sačuvali i nas i našu vjeru i našu Domovinu!

Neka ova pastoralna godina bude milosno vrijeme u kojem ćemo se s više ljubavi brinuti za naše starije članove, u obiteljima, u našim župama, u našim zajednicama.

Veoma je važno znati da ne vrijedi čovjek tek onoliko koliko je sposoban privrijediti, nego jednostavno po tome što postoji – jer je dijete Božje.

Lijepo je da postojite, naši dragi djedovi i bake – doviknimo i mi s ovog hodočašća našim starijima. Oni su prvi s nama dolazili i u ovo svetište Majci Božjoj Bistričkoj, oni su za nas imali srca i ljubavi i kada nas nisu drugi primjećivali niti nas podupirali i dovoljno razumjeli. Oni su svojom ljubavlju i potporom nama pokazali Božju ljubav.

Neka im Gospodin obilno naplati taj trud, tu žrtvu i tu ljubav!

Molimo se da im Gospodin udijeli zdravlje, a po završetku ovog života život vječni. Želio bih ovo razmišljanje s poticajima na veću brigu za djedove i bake završiti spomenutom molitvom pape Benedikta XVI.:

Gospodine Isuse, rođen si od Djevice Marije, kćeri svetih Joakima i Ane.

Pogledaj s ljubavlju na djedove i bake diljem svijeta. Zaštiti ih! Oni su izvor obogaćenja za obitelji, Crkvu i cijelo društvo. Podupri ih! Neka stareći nastave biti čvrsti stupovi evanđeoske vjere za svoje obitelji, čuvari plemenitih obiteljskih ideala, žive riznice zdravih vjerskih običaja. Učini ih učiteljima mudrosti i hrabrosti, kako bi budućim naraštajima mogli prenositi plodove svojega zrelog ljudskog i duhovnog iskustva. Gospodine Isuse, pomozi obiteljima i društvu da vrednuju prisutnost i ulogu djedova i baka. Neka nikada ne budu zanemareni ili isključeni, nego da uvijek budu uvažavani s poštovanjem i ljubavlju. Pomozi im da žive spokojno i da se osjećaju dobrodošlima u svim godinama svojega života koje im daješ. Marijo, Majko svih živih, skrbi bez prestanka za djedove i bake, prati ih na njihovu zemaljskom hodočašću. Po svojim molitvama, udijeli da sve obitelji jednoga dana budu ujedinjene u našoj nebeskoj domovini, gdje čekaš cijelo čovječanstvo da dođe u veliki zagrljaj života koji nema kraja. Amen.

 

Twitter